Od ponedeljka, 14.9.2015 počinje 10 najboljih dana u godini…
Uzvišeni Allah odredio je pripadnicima
ovog ummeta znatno kraće životne vijekove u odnosu na ranije narode, ali
im je, iz Svoje plemenitosti, podario posebne sezonske prilike u kojima
se dobra djela višestruko nagrađuju. Koristeći te prilike pripadnici
ovog ummeta mogu postići veliki uspjeh za koji bi inače trebao mnogo
duži vremenski period proveden u ibadetu i dobrim djelima. Ovim
prilikama razbija se ustaljena rutina, praktično se odgaja i usmjerava
na povećanje Allahu dragih djela i razvija se jaka i konstantna veza sa
Gospodarom.
Jedna od tih posebnih prilika je prvih
deset dana hidžretskog mjeseca zul-hidždžeta, a na to upućuju brojni
argumenti, od kojih su:
1. Uzvišeni Gospodar objavio je: ”Tako mi zore, i deset noći“
(prijevod značenja 1. i 2. ajeta iz sure El-Fedžr). Tumačeći značenja
ovih Allahovih riječi, poznati komentator Kur'ana Ibn Kesir kazao je:
”Deset noći – odnosi se na prvih deset dana zul-hidždžeta, kao što su to
rekli Ibn Abbas, Ibnuz-Zubejr, Mudžahid i brojni drugi.“ (Tefsir Ibn
Kesira, 8/390) Uzvišeni Allah zaklinje se čime želi od Svojih stvorenja,
a Njegovo zaklinjanje upućuje na vrijednost i veličinu onoga čime se
zakleo.
2. Rekao je Uzvišeni Allah: ‘‘I da bi u poznatim danima, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali.“
(Prijevod značenja 28. ajeta iz sure El-Hadždž) ”Poznati dani”
spomenuti u ovom ajetu su deset dana zul-hidždžeta, po mišljenju velikog
broja učenjaka. (Tefsir Ibn Kesir, 5/415), a nazvani su tim imenom jer
su poznati po svojim vrlinama i blagodatima.
3. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Nema
dana u kojima je dobro djelo Allahu draže od ovih dana (prvih deset
dana zul-hidždžeta). Prisutni su upitali: ”Allahov Poslaniče, i od borbe
na Allahovom putu?” Rekao je: ”I od borbe na Allahovom putu, osim
čovjeka koji u borbi na Allahovom putu žrtvuje svoj život i imetak.“ (Buhari)
Iz hadisa se razumije da je svako dobro djelo koje se učini u prvih
deset dana zul-hidždžeta Allahu draže od sličnog djela kada se uradi
mimo tih dana. Razumije se, također, da je čovjek koji se trudi da čini
dobra djela u ovim danima bolji od borca na Allahovom putu koji na tom
putu ne preseli, te da se sva dobra djela u njima, bez izuzetka,
višestruko nagrađuju.
4. Prvih deset dana zul-hidždžeta
obuhvata dan Arefata i prvi dan Kurban-bajrama, o kojima je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Najveličanstveniji dan kod Allaha je prvi dan Kurban-bajrama, a zatim dan Arefata.“ (Ebu Davud i Nesai – sahih)
Spomenuti ajeti i hadisi jasno ukazuju
na vrijednost tih dana i da vjerniku daju idealnu priliku da ojača svoj
iman i opskrbi se duševnom hranom, koja će mu dati elana i olakšati
životne teškoće. U ovim danima otvaraju se vrata onima koji se žele
nadmetati u činjenju dobrih djela i postizanju visokih stepeni
oživljavajući ovaj zapostavljeni sunnet.
Djela koja je pohvalno činiti u prvih deset dana zul-hidždžeta
Shvatili smo koliko su dobra djela u
prvih deset dana zul-hidždžeta vrednija od istih u drugom vremenu, te da
su takve sezonske prilike blagodat i milost Uzvišenog Allaha koju će
sretni iskoristiti. Zbog toga je potrebno ovim danima posvetiti posebnu
pažnju i ispuniti ih dobrim djelima svih vrsta, a naročito sljedećim:
1. Obavljanje hadždža i ‘umre. To je najbolje što se može učiniti u tim danima, jer kome Allah omogući obavljanje hadždža i ‘umre na propisan način, nagrada mu je Džennet. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Umra nakon umre je iskup za grijehe počinjene između njih, a za hadždž mebrur (ispravno obavljen hadždž) nema druge nagrade osim Dženneta.” (Muttefekun alejhi)
2. Donošenje tekbira i učenje zikra. Rekao je Resulullah, neka je na njega Allahov mir i blagoslov: ”Nema dana koji su veličanstveniji kod Allaha i Njemu draži od ovih deset dana, stoga ih ispunite riječima la ilahe illallah, Allahu ekber i elhamdulillah.“ (Ahmed – sahih) Ibn Omer i Ebu Hurejre, Allah njima zadovoljan bio, izlazili su na pijacu za vrijeme prvih deset dana zul-hidždžeta donoseći tekbire pa su i ostali ljudi, čuvši njihovo tekbiranje, donosili tekbire. (Buharija, muallekan)
1. Obavljanje hadždža i ‘umre. To je najbolje što se može učiniti u tim danima, jer kome Allah omogući obavljanje hadždža i ‘umre na propisan način, nagrada mu je Džennet. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Umra nakon umre je iskup za grijehe počinjene između njih, a za hadždž mebrur (ispravno obavljen hadždž) nema druge nagrade osim Dženneta.” (Muttefekun alejhi)
2. Donošenje tekbira i učenje zikra. Rekao je Resulullah, neka je na njega Allahov mir i blagoslov: ”Nema dana koji su veličanstveniji kod Allaha i Njemu draži od ovih deset dana, stoga ih ispunite riječima la ilahe illallah, Allahu ekber i elhamdulillah.“ (Ahmed – sahih) Ibn Omer i Ebu Hurejre, Allah njima zadovoljan bio, izlazili su na pijacu za vrijeme prvih deset dana zul-hidždžeta donoseći tekbire pa su i ostali ljudi, čuvši njihovo tekbiranje, donosili tekbire. (Buharija, muallekan)
– Tekbiri se uče u svim prilikama
tokom ovih mubarek dana, a neposredno nakon namaza propisano ih je učiti
u periodu od sabah-namaza na dan Arefata, za one koji nisu na hadždžu, a
za hadžije od podne-namaza prvog dana Bajrama, do ikindija-namaza
četvrtog dana Bajrama.
– Preneseno je više načina na koje su ashabi donosili tekbire. Mogu se jednostavno ponavljati riječi: ”Allahu ekber“, a mogu se učiti i na sljedeći način: ”Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illahu vallahu ekber, Allahu ekberu ve lillahu hamd”.
– Nije propisano zajedničko donošenje tekbira, tako da skupina uči tekbire u isti glas, jer ne postoje predaje od odabranih generacija koje bi to potvrdile. Sunnet je općenito zikriti, a tako i pojedinačno donositi tekbire, dakle svako za sebe.
– Preneseno je više načina na koje su ashabi donosili tekbire. Mogu se jednostavno ponavljati riječi: ”Allahu ekber“, a mogu se učiti i na sljedeći način: ”Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illahu vallahu ekber, Allahu ekberu ve lillahu hamd”.
– Nije propisano zajedničko donošenje tekbira, tako da skupina uči tekbire u isti glas, jer ne postoje predaje od odabranih generacija koje bi to potvrdile. Sunnet je općenito zikriti, a tako i pojedinačno donositi tekbire, dakle svako za sebe.
3. Dobrovoljni post.
Post je ibadet koji je Svemogući Allah pripisao Sebi zbog njegove
velike vrijednosti i visokog stepena. U hadisi-kudsijju Uzvišeni Allah
kaže: ”Svako djelo sina Ademovog njemu pripada osim posta, on uistinu
Meni pripada i Ja ću za njega nagradu dati!“ (Muttefekun alejhi) Prenosi
se od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, supruga da su
govorile: ”Allahov Poslanik postio je devet dana zul-hidždžeta, dan
Ašure i tri dana u svakom mjesecu.“ (Ebu Davud – sahih) Posebno je
pohvalno muslimanima koji nisu na hadždžu postiti dan Arefata (9.
zul-hidždže), jer je na post tog dana Resulullah, sallallahu alejhi ve
sellem, podstakao kazavši: ”Računam da će Allah postom tog dana
oprostiti grijehe učinjene u protekloj i grijehe učinjene u narednoj
godini.“ (Muslim)
4. Dobrovoljni namaz.
Uz nastojanje da se obavezni namazi klanjaju u džamijama, pohvalno je u
tim danima učestati dobrovoljne namaze, jer namaz je jedan od
najvrednijih i najkorisnijih ibadeta. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, obraćajući se Sevbanu, radijallahu anhu, rekao je: ”Nastoj da
što više sedždi učiniš, jer za svaku sedždu koju učiniš Allah će te Sebi
podići za stepen i grijeh ti oprostiti.“ (Muslim)
5. Udjeljivanje sadake. Rekao je Uzvišeni Allah: ”O
vjernici, udijelite dio od onoga čime vas Mi darujemo, prije nego što
dođe Dan kada neće biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredništva! – A
nevjernici sami sebi čine nepravdu.“ (Prijevod značenja 254. ajeta iz sure El-Bekare) Stoga je pohvalno uljepšati ove dane i tim ibadetom.
6. Klanje kurbana u danima Bajrama, jedenje i udjeljivanje kurbanskog mesa.
Postoje i mnoga druga djela koje je pohvalno činiti bilo kada, a naročito u tim danima, kao što su: učenje Kur'ana, istigfar – traženje oprosta, dobročinstvo roditeljima i komšijama, održavanje rodbinskih veza, nazivanje selama, mirenje zavađenih, podsticaj na dobro i zabrana lošeg, ostavljanje ružnih riječi, čuvanje pogleda od harama, ukazivanje počasti gostima, posjeta bolesnih, donošenje salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upućivanje dove za roditelje i braću u vjeri, unošenje radosti u srce muslimana, praštanje i sl.
Postoje i mnoga druga djela koje je pohvalno činiti bilo kada, a naročito u tim danima, kao što su: učenje Kur'ana, istigfar – traženje oprosta, dobročinstvo roditeljima i komšijama, održavanje rodbinskih veza, nazivanje selama, mirenje zavađenih, podsticaj na dobro i zabrana lošeg, ostavljanje ružnih riječi, čuvanje pogleda od harama, ukazivanje počasti gostima, posjeta bolesnih, donošenje salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upućivanje dove za roditelje i braću u vjeri, unošenje radosti u srce muslimana, praštanje i sl.
Dolazak ovih posebnih sezonskih prilika
potrebno je preduhitriti iskrenim pokajanjem od svih grijeha uz čvrstu
odluku da im se neće vratiti, te donošenjem odlučne namjere da se ti
dani ispune Allahu dragim djelima. Objavio je Svemogući Allah: ”One
koji se budu zbog Nas trudili Mi ćemo, sigurno, putevima koji Nama vode
uputiti; a Allah je, zaista, na strani onih koji dobra djela čine!“ (Prijevod značenja 69. ajeta iz sure El-‘Ankebut)
Molim Uzvišenog Allaha da nas učini od
sretnih, koji koriste ovakve prilike, koje obasipa Svojom milošću i
kojima je zadovoljan, jer On daje nadahnuće i upućuje na pravi put.
Amin!
dr. Hakija Kanurić
Ibn-Kajjim el-Dževzijje, rahimehullah, rekao je: “Upitan je šejhu-l-islam Ibn-Tejmijje, rahimehullah, o prvih 10 dana zul-hidžeta i zadnjih 10 deset dana ramazana, koji od njih su vrjedniji? Pa je rekao: ‘10 prvih dana zul-hidžeta vrjedniji su od 10 zadnjih dana ramazana, a 10 zadnjih noći ramazana vrjednije su od prvih 10 noći zul-hidžeta.’ Ko razmisli o ovom odgovoru vidjeće da je dovoljan i potpun,…”